Iako je svaki moj posjet Beču uključivao i posjet dvorcu Schönbrunn, tek sam ovog puta odlučio doživjeti njegovu ljepotu i iznutra. Dok adventsko razdoblje nije baš najbolje vrijeme za upijanje povijesti i kulturnih bogatstva Beča, zbog velikog broja istomišljenika, svaki posjet dvorcu se isplati – samo trebate imate dovoljno strpljenja i živaca za sve posjetitelje i njihova naguravanja.

Copyright Schloss Schönbrunn Kultur- und Betriebsges.m.b.H. / Alexander Eugen Koller.
Copyright Schloss Schönbrunn Kultur- und Betriebsges.m.b.H. / Alexander Eugen Koller.

Bogata povijest

Dvorac Schönbrunn oduvijek je privlačio moju pažnju, prvenstveno zbog prekrasnih vrtova, i uvijek kada sam bio u Beču izdvojio sam vremena kako bih upijao ljepotu i strastvenu ‘arhitekturu’ pažljivo uređenih biljaka i prostora. No, ovaj put otišao sam korak dalje i umjesto u vrtovima odlučio uživati u njegovoj unutrašnjosti. Prvotno je na mjestu današnjeg zdanja stajao manji lovački ljetnikovac kojeg je 1569. godine dao izgraditi Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva. Lovački ljetnikovac izgrađen je na poplavnom području rijeke Wien, a prostor oko njega bio je ispunjen fazanima, patkama, jelenima, veprovima ali i egzotičnim pticama poput purana, u ono vrijeme pura je bila egzotična ptica, i paunova. Smrću cara Maksimilijana II. Ljetnikovac dolazi u posjet Rudolpha II. čiji trag je skoro pa nevidljiv jer nije ulagao u njegov razvoj, ali je poznato da je ovdje provodio puno vremena u lovu. Tijekom jednog lovačkog pohoda naišao je na ‘Schön Brunnen’, odnosno lijep izvor, zbog kojeg je imanje dobilo naziv Schönbrunn.

Copyright Schloss Schönbrunn Kultur- und Betriebsges.m.b.H. / Alexander Eugen Koller.
Copyright Schloss Schönbrunn Kultur- und Betriebsges.m.b.H. / Alexander Eugen Koller.

Njegov nasljednik car Ferdinand II. i njegova žena Eleonora von Gonzaga odlučili su proširiti ljetnikovac i pretvoriti ga u palaču u kojoj će moći gostiti svoje goste. No najveće promjene na ljetnikovcu počinju se događati tek 1686. kada posjed dolazi u vlasništvo cara Leopolda I. Tek nedugo nakon početka radova na dvor dolazi mladi arhitekt Johann Bernhard Fischer von Erlach koji je caru predočio svoju viziju kako bi sama palača trebala izgledati. Gradnja palače odvijala se u etapama, a sve je ovisilo o željama i volji careva koji su njome vladali. Sve do 1728. godine kada car Charles VI. Palaču poklanja svojoj kćeri Mariji Tereziji. Od tog trenutka počinje zlatno doba palače Schönbrunn, gdje ona postaje središnje mjesto dvorskog i političkog života. Marija Tereza bila je uključena u svaki aspekt gradnje palače. Od odabira materijala do odlučivanja o tome koju temu će pojedina soba nositi. Kako velika zaljubljenica u daleko istočnu umjetnost puno je pažnje pridavala materijalima koji su bili dovezeni iz Kine, Indije i Japana. Svila i rižin papir korišteni su u ukrašavanju zidova, a posebno se ističe plava soba čiji su zidovi obloženi rižinim papirom na kojem su plavom bojom naslikani motivi iz carske obitelji ali i kineske kulture.

Središnje mjesto u palači, svojevrsno srce dvorca, je Velika galerija, jedna od najraskošnijih svečanih dvorana u rokoko stilu. Ova dvorana služila je za održavanje balova, svečana primanja i druge dvorske svečanosti. Posebnost cijele dvorane dodatno naglašavaju freske na stropu na kojima su prikazani car i carica sa svojim božanskim ali i svjetovnim karakteristikama.

Gro§e Galerie im Schloss Schšnbrunn nach der Renovierung; Copyright: Bildagentur Zolles KG/Christian Hofer, 30.3.2012
Gro§e Galerie im Schloss Schšnbrunn nach der Renovierung; Copyright: Bildagentur Zolles KG/Christian Hofer, 30.3.2012

Uz mnoštvo slika i umjetnina danas posebno mjesto u palači zauzimaju komadi namještaja koje su koristili car Franjo Josip I. i njegova žena carica Sisi. Iako je Sisi u samoj palači provodila jako malo vremena, puno više je putovala svijetom i uživala, u prostorijama u kojima je ona boravila danas su izloženi predmeti koje je ona koristila – četka za kosu, ogledalo, vaga, pribor za uljepšavanje i slično. Isto tako je i sa stvarima koje su pripadale Franji Josipu I.

Schönbrunn – mjesto veličanstvenih vrtova

Kao i sve velike palače diljem Europe tako je i Bečki Schönbrunn poznat po svojim veličanstvenim vrtovima. Od kada su 1779. godine otvoreni za javnost vrtovi Schönbrunna postali su popularno odredište mnogim rekreativcima, izletnicima i zaljubljenicima u cvijeće i prirodu. Sami vrtovi protežu se u dužini od 1,2 kilometara od istoka prema zapadu, a od 1996. godine uvršteni su na UNESCO-v popis kulturne baštine.

Musik im Schloß Schönbrunn, Saudade – Fernweh, Copyright Bildagentur Zolles KG/Markus Wache, 20.6.2012
Musik im Schloß Schönbrunn, Saudade – Fernweh, Copyright Bildagentur Zolles KG/Markus Wache, 20.6.2012

Car Maksimilian II. nije polagao previše pažnje na vrtove koji su okruživali njegov lovački ljetnikovac, obzirom da je okolne površine i šume koristio isključivo za lov. Tek je Eleonora od Gonzage shvatila važnost uređenja vrtova i odlučila, sada već nadograđeni ljetnikovac, okružiti maštovitim vrtovima u kojima bi priređivala svoje zabave. Vrtovi su se obnavljali i širili sve do 1683. godine kada počinje otomanska opsada Beča u kojoj stradaju ljetnikovac i vrtovi. Prvi konture vrtova kakve danas poznajemo javljaju se 1695. godine kada uređivanje površina preuzima Jean Trehet, francuski vrtlar i dizajner. Kada Marija Terezija dolazi u posjed palače pretvara vrtove u svojevrsni vanjski nastavak na veličanstvenu unutrašnjost zdanja. Poznata Neptunova fontana izgrađena je 1765. godine, nakon što Marija Terezija postaje udovicom i odustaje od većih planova gradnje na tom dijelu vrta.

Ako palaču posjetite tijekom ljetnih mjeseci moći ćete uživati u prekrasnom pogledu na veliki parter ispred same palače na kojem vrtlari svakodnevno marljivo rade kako bi održali cvjetne figure i motive na zelenoj površini. Šetnjom kroz vrtove koji okružuju palaču, možete se upustiti i u labirintsku pustolovinu tražeći izlaz iz zelenog labirinta.

Musik im Schloß Schönbrunn, Saudade – Fernweh, Copyright Bildagentur Zolles KG/Markus Wache, 20.6.2012
Musik im Schloß Schönbrunn, Saudade – Fernweh, Copyright Bildagentur Zolles KG/Markus Wache, 20.6.2012

Habsburgovci su bili strastveni ljubitelji životinja. Stoga vas ne mora čuditi činjenica da se u vrtovima palače Schönbrunn smjestio najstariji zoološki vrt na svijetu u kojem možete vidjeti malene koale, klokane, slonove, žirafe i mnoge druge ‘egzotične’ životinje.

Ovo je samo kratki i malen prikaz onoga što se u palači ima za vidjeti. Ako se odlučite na posjetu imate na izbor dvije ture – Imperial Tour i Grand Tour. Imaperial tour je nešto kraća tura po dvorcu u kojoj ćete se upoznati s poznatim stanovnicima palače. Grand tour je, po meni, puno isplativija i zanimljivija jer vas vodi kroz cijeli kad palače gdje imate prilike proći kroz sobe u kojima su živjeli mnogi carevi, njihova djeca ali i prostorije u kojima su se dogodili neki od najvažnijih povijesnih trenutaka. Cijena ulaznice po osobi za Grand tour iznosi 16,40 eura, dok ćete za Imperial tour trebati izdvojiti 13,30 eura po osobi.

Radno vrijeme palače je od 8,30 pa do 5.00 ili 6.30, ovisno o dobu godine. Radni dani su svi osim državnih blagdana u Austriji.

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here